Započnimo razgovor s nekoliko praktičnih savjeta za naše čitatelje. Što im savjetujete u trenutnim vremenskim uvjetima? Čime bi trebali ojačati svoju otpornost?
Kada je tijelo prehladno, izloženi smo virusnim infekcijama, a kada je tijelo pretoplo, izloženi smo bakterijskim infekcijama. Logična posljedica toga je da se virusi ne liječe antibioticima. Zadatak antibiotika je samo jedan – ubiti određene sojeve bakterija. A ako nema bakterije, nema što ubiti. Stoga antibiotici nisu učinkoviti protiv virusa.
Usporedbe radi − poznajemo virusnu i bakterijsku upalu pluća. Liječnici propisuju antibiotike samo za potonje.
Točno. U većini slučajeva prate bolest dok ne pronađu neku bakteriju, ili dok se tijelo ne zagrije toliko da se upala pluća liječi antibioticima.
Što je s upalom grla i prehladom?
Za prehladu nije krivo vrijeme, već naš oslabljeni imunološki sustav. Zašto samo neki ljudi obolijevaju od prehlade? Da je vrijeme krivo za sve, svi bi ljudi bili bolesni, sve bi životinje kihale, a znamo da to nije istina.
Zašto su djeca izloženija infekcijama?
Jer su više bolesni, zakiseljeni.
A ne zato što još nemaju razvijen imunološki sustav?
Ne (smijeh). Imunološki sustav radi već pri rođenju, ako je dijete zdravo i ako je majka zdrava. To je neosporna činjenica. Da imunološki sustav kod novorođenčadi ne radi dobro, svi bi umrli odmah nakon rođenja. Gdje počinje zdravlje djeteta? S oba roditelja. Činjenica je da je majka odgovornija za zdravlje djeteta nego otac, budući da se dijete razvija i raste u majčinoj utrobi. Također je nepobitna činjenica da samo zdrava majka može roditi zdravo dijete. Ako majka nije zdrava, to znači da ima pogrešne temperature u tijelu. A na pogrešnim temperaturama stvaranje hormona i enzima je drugačije nego kod zdravih ljudi, što također utječe na zdravlje ploda, novorođenčeta. Zašto je groznica toliko opasna za trudnice?
Da zašto?
To je zato što ako temperatura amnionske tekućine previše poraste, dolazi do pobačaja. Sve u prirodi i u tijelu ovisi o odgovarajućoj tjelesnoj temperaturi – i stvaranje hormona i stvaranje enzima, pravilna cirkulacija, pravilan tlak, pravilan Ph, odnosno kiselost organizma – i sposobnost našeg tijela da regulirati ovu temperaturu.
Pa zar nije istina da su djeca glavni prijenosnici virusa i bakterija?
Ovo je potpuna besmislica. Da vidimo što ta djeca jedu u vrtićima. Najviše dobivaju mlijeko, mliječnu rižu, sirak, jogurt, salamu, a “mjesec” – same životinjske bjelančevine. Sve to zakiseljuje organizam i uzrokuje hiperfunkciju želuca, prekomjerno stvaranje želučane kiseline, što znači da su svi daljnji kemijski procesi u crijevima poremećeni.
Dakle, djeca ne bi trebala piti mlijeko?
Ljudi su sisavci. A sisavci u prirodi piju majčino mlijeko i nikad više. Isto bi trebalo vrijediti i za ljude. Kravlje mlijeko je mlijeko strane vrste i ima znatno više bjelančevina od majčinog mlijeka, potpuno je drugačiji kemijski sastav, ima više masti i prejako je. Nekada su žene znale da se kravlje mlijeko, ako žena ne može dojiti, razrijedi prokuhanom vodom u omjeru 1:4 do 1:5. Ako nisu, dijete je dobilo proljev od previše masti i proteina i umrlo.
To se vjerojatno odnosi i na odraslu osobu u pogledu mlijeka.
Logički.
Prošli put smo pričali i o optimalnom redoslijedu prehrane, ali to je ostalo nezapisano. Ponovi za nas, molim te?
Moramo razumjeti kako funkcionira naš probavni sustav. Pojedemo li malu količinu slatkiša prije hranjenja, potičemo gušteraču, odnosno proizvodnju inzulina.
Može nešto slatko?
Komad slatkog voća, malo grožđica, neki ne preslatki desert. Ovdje govorimo o prirodnim šećerima. To stimulira gušteraču koja proizvodi inzulin i probavne enzime koji se koriste za metabolizam hrane. Bez njih, čini nas napuhanim. Zatim jedemo slanu hranu – najbolja je slana juha koja odgovara ukusu, jer slanim okusom potičemo želudac da počne pravilno raditi. Zašto mora biti slano? Jer u želucu ima solne kiseline. Zatim jedemo glavni obrok koji po mogućnosti ne sadrži životinjske bjelančevine. Ali ako ih ima, trebalo bi ih biti malo.
Riža, krumpir…?
Da, ili tjesteninu, koja nam je glavni obrok. U tom su slučaju gušterača i želudac puno bolje pripremljeni za hranu nego ako jedete samo glavni obrok. Uz to jedemo nešto kiselo, tj. salatu, jer kiselkast okus stimulira slezenu. Ako se dobro osjećamo, uz njega možemo pojesti i nešto blago ljutije jer ljuti okus stimulira crijeva i olakšava izlučivanje stolice, a na kraju je dobro pojesti nešto gorko jer gorčina potiče stvaranje žuči. Ako imamo dovoljno žuči, lakše probavljamo masti koje unosimo.
Što je s ljudima kojima je uklonjen žučni mjehur? Ova naredba se ne odnosi na njih?
To se odnosi na sve, i zdrave i bolesne. Ljudi bez žučnog mjehura imaju defekt posebne vrste, koji u većini slučajeva ostavlja vrlo okrutne posljedice. Možda ne odmah, ali svakako kasnije.
Samo doktori to ne govore.
Liječnici nedovoljno osvještavaju ljude.
Sada možemo ići u ljekarne, gdje nam državno zdravstveno osiguranje plaća konzultacije, zašto nam liječnik propisuje lijekove. Nije li to malo pogrešan svijet? Zar ne plaćamo doktore da nas liječe?
Ovo je velika glupost. Može doći do situacije u kojoj vam ljekarnik kaže da ono što vam je liječnik propisao ne odgovara. Ali ljekarnik to vjerojatno neće reći, jer ne može, jer nema te ovlasti. To nije ništa drugo nego pronaći dodatnu zaradu za farmaceute kako bi ljudima rekli ono što već piše u uputama za uporabu lijeka. Ljudi bi stoga trebali pročitati upute, a ako u uputama pod odjeljkom o nuspojavama pronađu nešto zabrinjavajuće u vezi s kontraindikacijama, trebali bi pitati svog liječnika zašto ga je propisao. Dakle liječnik, a ne ljekarnik, koji će tih 45 minuta debelo naplatiti državnom osiguranju, a pacijent neće naučiti ništa osim onoga što piše na papiru. Ovo je bacanje novca i potpuna besmislica.
Ono što ste rekli o optimalnoj prehrani utječe na dobar imunološki sustav i kao rezultat smo zdravi.
Logički. Gdje se nalazi najveći dio imunološkog sustava? U crijevima. Kao što nam rade crijeva, probava ili temperatura u želucu, tako radi i naš imunološki sustav. I opet dolazimo do toga da ako jedemo previše životinjskih bjelančevina, prevelika količina želučane kiseline potrebna za probavu životinjskih bjelančevina pregrijava cijeli probavni sustav i cijelo tijelo u prvoj fazi. A ako je temperatura previsoka, to znači pretjeranu aktivnost žlijezda i slabiji rad organa. Zašto se ljudi koji jedu meso i mlijeko isprva osjećaju dobro? Jer im ta hrana stvara više hormona i dobro se osjećaju, ali to kratko traje. Trenutno se zagrijavaju, a zatim brzo ohlade.
Zašto ste se počeli baviti termoregulacijom u Planet zdravlju? Zbog iskustva?
V prvi vrsti zaradi lastnih potreb po preživetju.
Kako ste saznali da tijelo funkcionira na temelju temperature, termoregulacije?
Žena je bila zaposlena u bolnici gdje se pacijentima svakodnevno mjerila tjelesna temperatura. Budući da neki imaju glavu za razmišljanje, vidjela je da je kod većine teških bolesnika temperatura niska. Pitala je liječnika zašto je to tako. Doktorica joj je rekla da nema veze, neka napiše čak 36˚C, iako je 34 ili čak 33˚C. Ako mjerimo tjelesnu temperaturu oboljelima od raka u terminalnoj fazi ili nešto ranije, svi oni imaju jako sniženu tjelesnu temperaturu. Primjerice, kod bolesnika s rakom pluća već po temperaturi možemo vidjeti u kojem je dijelu pluća problem. Uzmete dva toplomjera, stavite ih pod oba pazuha i vidite razliku. Iz prakse vam mogu reći da ako je temperaturna razlika veća od 1,2˚C i ako tijelo nije u stanju to samo prilagoditi u roku od sedam dana, imamo ozbiljne zdravstvene probleme. Gdje je prehladno, imamo defekt. Praksa je isto pokazala i za žene koje su imale rak reproduktivnog sustava – kada smo mjerili temperaturu u preponama, razlika između lijeve i desne strane bila je i do 3˚C. Moramo znati da kada mjerimo temperaturu, mjerimo temperaturu limfnog sustava, a ne temperaturu krvi. Ispod pazuha i u preponama nalazi se središte četiriju limfnih ogranaka. A limfni sustav je naš imunološki sustav, to je naš obrambeni mehanizam. Stoga je mjerenje temperature samo na jednom dijelu tijela površno.
Za prvu silu valjda je dovoljno vidjeti da s nama nešto nije u redu?
Ako je temperatura povišena. Što ako je preniska? Na to nitko ne reagira, a patologije su mnogo gore u pothlađenom tijelu nego u pregrijanom. Mislite li da je čovjek bolestan samo kad ima temperaturu? Ne. Osoba je smrtno bolesna kada je temperatura preniska.
A na temelju supruginog iskustva u bolnici odlučili su se za pristup liječenja koji se temelji na tjelesnoj termoregulaciji.
Točno. Sjećam se da sam kao dijete imala stalne prehlade, a nakon vađenja krajnika stalne upale pluća. Sjećam se trake koju su ti stavili na čelo i promijenila je boju. Čak sam i tada to pratio, a da ništa nisam znao o tome. Ako mi nije bilo dobro, stavila bih ga na čelo i vidjela je li mi temperatura previsoka ili preniska. To sam shvatio tek mnogo kasnije.
Ova vrpca imala je tri boje, plavu, zelenu i narančasto-crvenu.
Da. S razlogom. Kao što rekoh, preniska temperatura je opasnija od previsoke. I kad je to mjerenje tjelesne temperature imalo smisla, počeo sam razmišljati gdje bih mogao otići studirati, jer to nitko ne nudi. Stoga smo to znanje morali razvijati sami. Ako smo htjeli ovo učiniti, morali smo razmišljati potpuno izvan medicinskog okvira.
Zašto u liječenju najviše koristite ulja?
To je dobro pitanje. Ulja su lipidi, masti. Metabolizam masti u ljudskom tijelu uvelike se razlikuje od metabolizma ostalih nutrijenata. Većina masti ili lipida apsorbira se izravno u limfni sustav, a samo mali dio ide dalje u probavni sustav, gdje se razgrađuje žučju. Što znači da kvalitetnim mastima direktno utječemo na naš imunološki sustav, odnosno na limfni sustav, na cirkulaciju limfe. To znači da je tehnologija koju koristimo izuzetno precizna, ulja moraju biti vrhunske kvalitete, od najkvalitetnijih sirovina. Moraju biti hladno prešane, nerafinirane i nefiltrirane. O tome smo već govorili, da je svako rafinirano ulje kancerogeno, jer je trans mast. O tome ne žele govoriti, ali to je prvo što treba istaknuti. Čak je i Europska komisija poslala preporuku o tome. Ali ništa se nije dogodilo.
Vjerojatno ne, jer u pozadini je velika industrija, gastronomija…
Ne gre za to.
Zašto? Trebaju li im bolesni ljudi?
Ako medicina želi raditi, potrebni su joj bolesni ljudi.
Vjerojatno bi se gastronomija brzo prilagodila trendovima…
Stvarno dobri restorani koji poznaju čari hladnih nerafiniranih ulja koriste ih u svoju korist, jer dolaze i s vrhunskim začinima – s tim možete kreirati okus, boju, miris… Orahovo ulje, na primjer, mora mirisati i imati okus po orahu , ne vodu. Ako ga nema, nešto nije u redu s ovim uljem. Rafiniranjem se uklanjaju voskovi, masti, mirisi i boje iz ulja. Rafinirano ulje je u biti otpad iz proizvodnje repromaterijala za industriju boja i lakova. Tko je nekada bio proizvođač jestivog ulja? Oljarica Kranj, vlasništvo Color Medvode i Helios Domžale. Radilo se o proizvodnji voskova i smola za kemijsku industriju. Rafinirano ulje je otpad koji daju ljudima. Ovo je čisto zlostavljanje. To je skoro kao da sipate izgorjelo ulje u svoj auto, koji je već njegov. Doslovno se trujemo ovim uljima.
Tvrtka se u 25 godina rada toliko razvila da ste došli do toga da ćete iduće proljeće stručnjacima u Americi predavati upravo o termoregulaciji, o čemu smo nedavno pisali.
To je istina. I ponosni smo na to.
Možda možemo nešto više reći o postu. Često čujemo da tijelo mora postiti da bi se pročistilo. Što misliš?
Post je vrlo razumna stvar, ali prvo definirajmo pojam posta. Post za većinu ljudi traje sat ili dva, a to je vrijeme kada ne jedemo. Sljedeća stvar je da ne jedemo jedan dan u tjednu, što ima itekako smisla. Neki se odlučuju i na post od nekoliko dana, ima ljudi koji poste tjedan dana, od 14 dana do 40 dana koliko traje veliki post, kada piju samo tekućinu. Reći ću ovo: organizmu je svaki post dobrodošao. Ali prije nego što se odlučimo na to, dobro je znati nekoliko stvari. Ako smo pothlađeni, post nije najpametniji izbor, jer se postom ne dobivaju kalorije i tijelo se ne zagrijava. Ako post traje duže od četiri dana, preporučljivo je to učiniti kada je vani toplo.
Tako ljeti.
Najbolji. I sama priroda nam govori da u to vrijeme jedemo najviše voća i povrća, odnosno laganu hranu koja nema puno kalorija. Dugi post zimi s ozbiljnim zdravstvenim problemima može biti kontraproduktivan. Ali nije izravno štetan.
Stoga ima smisla prije posta saznati kakvog smo zdravlja.
Da. I da tijekom posta, osim voćnih sokova i čajeva, konzumiramo i određena ulja na žličice. Zašto se bavimo uljima? Prvo, kao što smo već spomenuli, jer se apsorbiraju izravno u limfni sustav i tako možemo izravno komunicirati s imunološkim sustavom. Nema drugog načina, jer vidimo i što se događa s cjepivima. Drugi put. Ulja su prirodni izvor minerala topivih u mastima, a znamo da je većina minerala topiva u mastima.
Vitamin C?
U uljima nema vitamina C. Ulja također sadrže vitamine, ali su topljiva u mastima, što vitamin C nije. Topljiv je u vodi. Ulja su prirodni izvor vitamina A, D i K – koji su topivi u mastima. Svako ulje ima ove vitamine sve dok nije rafinirano. Ako je rafinirano, kućište je prazno. Tijekom procesa rafinacije ulje se zagrijava do 270˚C, čime se potpuno izgori. Kažu da sagorena mast nije zdrava, ali rafinirano ulje je ok. To može reći samo netko tko je potpuno nepismen.
Vratimo se mineralima u uljima.
U uljima ima puno minerala koje limfni sustav odmah apsorbira. Tijelo ih ima na raspolaganju ovdje i sada. Zato je pozitivna reakcija ljudi koji nam dođu trenutna – već za minutu-dvije ljudi se osjećaju bolje. Ako tijelu date ono što mu treba i to u takvom obliku da se odmah apsorbira, reakcija je također trenutna. Ulja sadrže praktički sve minerale, poput kalcija, kalija, magnezija, cinka, selena, željeza, bakra, silicija, no neka ih ulja imaju više, druga manje.
A znate kako je…
Pažljivo smo analizirali ta ulja, znamo koji se minerali nalaze u našim proizvodima i kako su dostupni. Na temelju krvne slike točno znamo što je tijelu potrebno i u kojem obliku. Ako imamo zdravstvenih problema, korisno je doći na pregled i ne izmišljati stvari napamet.
Kao rezultat toga, možemo i postiti duže vrijeme…
Da.
Ali kako bi izgledao jednodnevni post?
Jednog dana pijemo samo vodu. Ovo je idealno za tijelo. Tada se, laički rečeno, aktiviraju rezervni mehanizmi izgaranja, jer tijelo za funkcioniranje treba toplinu, kalorije, izgaranje, a tijelo to počinje uzimati iz rezerve. Ovo je dobro i korisno. U svakom slučaju, osoba koja se odluči na post uvijek mora slušati svoje tijelo. Ako se ne osjeća dobro, padne mu šećer u krvi ili je preumorno, neka to prestane raditi. Nemojte izazivati svoje tijelo. Većina ljudi koji poste prvi dan se osjećaju malo čudno, pogotovo navečer kada žele nešto pojesti. Drugi dan je već bolje. Trećeg dana naše tijelo je izuzetno sretno i zadovoljno. Osjećamo se nevjerojatno dobro jer ne jedemo, jer se tijelo čisti i troši zalihe.
Spaljuje li tijelo i loše stvari u tijelu?
Naravno. Sve. Ovo je čišćenje organizma.
Pijemo li samo vodu?
Možete piti i nezaslađene biljne čajeve. Ne preporučamo voćne čajeve zbog kisele reakcije. Što je bitno u postu? Da i ako ne jedemo, pazimo da svaki dan vršimo nuždu. Ako nemamo stolicu, moramo napraviti klistir ili uzeti neki blagi laksativ.
Neki ljudi uz post jedan dan u tjednu, klistiraju se i jednom tjedno.
Izvrsno.
Imate puno znanja u Planetu zdravlje…
Da bismo supruga i ja došli do statusa profesora na naturopatskom fakultetu, bilo je potrebno pokazati veliko znanje koje je potkrijepljeno znanstvenim studijama. U to smo uložili puno vremena, energije, znanja i novca, jer u pozadini su i klinička ispitivanja, ispitivanja na ljudima, sudjelovanje na kongresima, gdje smo objavljivali studije kako bismo dobili reference itd. U posljednje vrijeme pojavljuje se ogroman broj studija gdje najozbiljnija svjetska sveučilišta testiraju i financiraju studije utjecaja hrane na organizam. Ovdje imam primjer studije od 2002. do 2006. Bila je to studija koja je jasno pokazala da vegetarijanska prehrana značajno smanjuje učestalost dijabetesa tipa 2. Ali kada ćemo to vidjeti u praksi? Na primjer, postoji i studija o tome kako masti, lipidi utječu na tjelesnu težinu itd. U znanosti je to sve evidentno, samo se u praksi, nažalost, ne vodi računa. Najveću studiju o utjecaju hrane na organizam napravio je ddr. Colin Campbell, koji je objavio knjigu China Study, kojoj nema zamjerki. Medicina i farmacija mudro šute. Ljudi su stvoreni kao biljojedi. To potvrđuju anatomija, fiziologija, imunologija… i ako ne uzmemo u obzir tu prirodnu zakonitost, vrlo brzo obolijevamo. Kako je bilo u logičnim vremenima? Koja je bila uloga liječnika u staroj Grčkoj? Svako je selo imalo svog liječnika. Imao je sve časti i privilegije dok su seljani bili zdravi. Kad je došla bolest, a on nije znao kako da je izliječi, gurali su ga. kako je danas Što je više pacijenata, to su liječnici bolje plaćeni. Dakle, u javnom zdravstvu nije pitanje je li liječnika premalo, nego je previše bolesnih! To je pogrešno! Nema više zdravih ljudi. Rezultat javnog zdravstva u posljednjih pedeset godina je da zdravih ljudi praktički više nema, ili su oni koji slijede javnozdravstvene smjernice svi redom bolesni. To je pogrešno!
Zaključimo; kao što smo rekli na početku, zdravlje počinje u majčinom tijelu.
Zdravlje počinje nekoliko mjeseci prije začeća djeteta. Ako je majka zdrava, bit će zdravo i dijete. I da ponovimo, javno zdravlje počinje i završava hranom. Ljudi su zdravi onoliko koliko su im zdrava crijeva.
Intervju je izvorno objavljen u tiskanom izdanju Demokracije. Foto: Polona Avanzo
